Kuhinja za bebe i decu mama sa instagrama

1. Drage devojke, molim vas predstavite se našim mamama.

@vitavi_baby
Zovem se Nataša Brnas i po struci sam diplomirana inženjerka sigurnosti hrane. Ako pitate moje dijete gdje mama radi reći će “mama radi u kuhinji”. To je točno, jer tu provodim najviše vremena. Vlasnica sam “Vitavi smoothie & pancake bara” na otoku Pelješcu, u mjestu Viganj. Turizmom se bavim 4 mjeseca godišnje, a ostali dio godine sam posvetila obitelji te razvijanju svoje druge ljubavi, a to je edukacija o hrani. Nova sam u online svijetu, iako već 6 godina samostalno proučavam različite tipove prehrane, a industriju hrane “poznajem u dušu”. Tek pola godine imam Instagram profil @vitavi_baby, na kojem nastojim roditeljima skrenuti pažnju na to da industrija hrane ne radi da bi njihovoj djeci bilo dobro, nego za vlastiti profit, pa postaje sve teže snaći se u tisućama proizvoda na policama za koje nas uvjeravaju da su potrebni. Kada god stignem pišem i članke na temu prehrane za portal supermame.hr.

@ignjatovamama
Ja sam Dušica Stamenkovic Vićentijević, imam 31 godinu, po zanimanju sam vaspitač dece predškolskog uzrasta i radim u PU “Jelica Obradović” u Mladenovcu, gde i živim. Trenutno sam na porodiljskom odsustvu sa posla. Mama sam dvoipogodišnjeg Ignjata i dvoipomesečne Ognjene.

@bebina_papica
Zovem se Jordanka Čohar, diplomirani sam inženjer biotehnologije i mama jedne prekrasne curice. Zdravom hranom se bavim gotovo 15 god, zapravo od samog poćetka studiranja, a na to me potaknulo istraživanje i predavanja koja sam slušala o gmo hrani, kao i laboratorijsko proučavanje o sastavu nekih proizvoda koje se nalaze na tržištu a tamo ne bi trebale biti.
Dječjom prehranom se bavim 2 god i pomažem drugim mamama u sastavljanju tjednih jelovnika te nedoumica kod početka dohrane.

@aya_food_diary
Moje je ime Admira i mama sam djevojčice Aye koja uskoro puni tri godine. Po zanimanju sam magistar pedagogije i zadnjih sedam godina radim sa djecom s poteškoćama u razvoju .Zaljubljenik sam u dječije knjige, plažu i fotografiju.
Veliki sam sanjar i nadam se da će se jedan od mojih snova ostvariti pri povratku u Sarajevo. Voljela bi otvoriti inkluzivni vrtić u kojem bi od najranijih vrtićkih dana razvijali osjećaj jednakosti, pripadnosti i ljubavi prema zdravoj hrani.

2. ‎Šta ti najteže pada u pripremi hrane i za koji obrok tebi manjka inspiracije?

@vitavi_baby
Najteže mi pada to što s pripremanjem svih obroka kod kuće dolazi i stalno čišćenje kuhinje. Ali, važnije mi je da imamo kvalitetnu prehranu, pa nekako preguram to pospremanje svaki dan. Inspiracije mi ne nedostaje, jer ima toliko predivnih blogova i videa na internetu, kao što je i Beninjanjam koji sam zapravo prvi otkrila u toj kategoriji. Uvijek pokupim neki fini recept pa probam, dodam nešto svoje i tako se igram.

@ignjatovamama
Oduvek volim da kuvam, pa me boravak u kuhinji zaista opušta, ali ipak ne volim da budem zatočenik kuhinje pa uglavnom spremam jela koja se spremaju jednostavno, brzo, a zdrava su. Volim da su jela šarena, ubacujem dosta povrća. Vremenom sam otkrila neke cake kako da samoj sebi pomognem i uštedim vreme provedeno u kuhinji, pa tako npr. ručak često pečem kako bih mogla pored đuvečare sa ručkom da stavim i pleh sa hlebom da se peče. Najviše mi inspiracije manjka za večeru, jer suprug i ja ne večeramo pa večeru spremam samo Ignjatu. A obično popodne provodimo napolju, pa je potrebno da večera bude brzinska, tako da nekad odmah nakon ručka, dok je rerna još topla, napravim projice, mafine, povrćne ili mesne pljeskavice koje ostavim za večeru.

@bebina_papica
Najteže i najmanje inspiracije imam kod pripreme ručka zato što često moja curica preskače taj obrok bez obzira kad joj je ponudjen, a zgora na to odbija meso i ribu.

@aya_food_diary
Naš jelovnik planiram sedmično pa mi to uveliko olakša svakodnevno kuhanje i uštedi prilično vremena .Tako da nemam nekih poteškoća pri planiranju i realizaciji obroka. Ono o čemu vodim računa jeste da hrana koju jedemo bude raznovrsna i da se obroci ne poklapaju sa onima koje Aya ima u vrtiću.Ponekad nam je najteže organizovati doručak jer rano izlazimo iz kuće pa sam uvijek u potrazi za brzim i hranjivim rješenjima.

3. ‎Da li se hrana koju jedete ti i suprug razlikuje od one koju spremaš detetu/deci?

@vitavi_baby
Od početka dohrane sam zaključila da ćemo kasnije svi zajedno jesti i da će dijete postepeno jesti sve isto što i mi. To znači da ni za nas nema junk fooda, a kada jedemo nešto slatko onda i on jede. Zato se trudim da to u većini slučajeva bude nešto kvalitetno i dobro. Prije prve godine on nije jeo začinjenu meksičku niti kinesku hranu, kakvu moj muž voli kuhati, ali sada mu povremeno i to damo da proba.

@ignjatovamama
Od kad je Ignjat imao 16 meseci počeo je da jede istu hranu koju i mi jedemo. Svoju i inače zdravu ishranu podigla sam na viši nivo tako što sam u potpunosti prestala da kupujem hleb i kupovnu mešavinu začina i pravim ih sama. Žitarice koje sam do tada spremala samo Ignjatu počela sam da spremam za sve nas (proso,kinoa,ovas…) i uživam kada smo za stolom svi zajedno.

@bebina_papica
Nakon navršene prve godine života mi smo svoju prehranu prilagodili djetetu. Jedemo puno više povrća i manje začina, tako da kuhanje je postalo jednostavnije. Postoje izuzetne situacije kada se zaželimo lignje ili morskih plodova koje ona još uvijek ne jede pa samo tada se njen obrok razlikuje od našeg.

@aya_food_diary
S obzirom da Aya ima skoro pa 3 godine, hrana koju jedemo suprug i ja je ista koju nudim i njoj. Otkada je Aya pocela sa čvrstom hranom , suprug i ja smo promjenili svoje navike pa je naša ishrana postala mnogo zdravija.

4. ‎Da li si u ishranu deteta uključila neke namirnice koje nisu karakteristične za naše podneblje ili koje se ne nalaze često na trpezama na našim prostorima?

@vitavi_baby
Danas se sva hrana nalazi na svim prostorima i u svim godišnjim dobima, pa mi je teško odgovoriti, jer je sve u našem podneblju 🙂 Ja sam tek u dvadesetima počela jesti meksičku i kinesku kuhinju, a sa 25 sam prvi put čula za amaranth ili bulgur. Što se tiče novih i razvikanih superfood namirnica, neke prisvojim, a neke probam pa odustanem od toga, jer imamo mi dovoljno “superfooda” i lokalno. Ne trebaju djetetu neke acai i goji bobice da bi bilo zdravo, ali treba svaki dan jesti sve skupine namirnica i što više domaće hrane, po mogućnosti ekološki uzgojene.

@ignjatovamama
Kad sam postala majka tražila sam informacije o ishrani dece na više mesta, zapisivala šta mi se sviđalo, odbacivala šta mi se nije sviđalo. Inače sam veoma otvorena da probam nove stvari, iz znatiželje, tako da sam rado kupila namirnice za koje sam tada čula po prvi put (avokado, proso, amarant, kinoa…) i ispostavilo se da su veoma ukusne, Ignjatu su se jako dopale i sada ih rado koristim i suprug i ja smo ih zavoleli.
Često čujem komentare da treba davati hranu sa našeg podneblja, da ne treba pratiti pomodarstvo…ali ni pirinač ni krompir ni banana nisu sa našeg podneblja pa se svrstavaju u domaće, u “normalnu” hranu, jer je postalo uobičajeno da se koriste kod nas. Verujem da će u vreme kad naša deca budu imala decu biti uobičajeno da se jede avokado, kinoa…

@bebina_papica
S obzirom na to da banana, avokado i mango iako nisu karakteristični za naše podneblje nalaze se na trpezama gotovo svakog doma uopće ih više ne smatram egzotićnim. Ali namirnice koje mi koristimo u ishrani, a još uvijek se rijetko koriste su alge i klice.

@aya_food_diary
Naša porodica konzumira namirnice sa različitih podneblja jer je kod nas malo specifična situacija jer živimo u inostrantvu i Aya je rođena ovdje. Jedemo sve od avokada, hurmi, jabuke pa do zmajevog voća. Namirnice biramo prema našem nepcu tj onome šta nam se sviđa a ne prema podneblju s kojeg dolaze.

5. Šta bi poručila mamama koje su zbunjene smernicama, tablicama ishrane i različitim savetima koje dobijaju u vezi uvođenja čvrste hrane?

@vitavi_baby
Želim im reći da niti jedna obitelj na svijetu ne jede jednaku hranu i obroke, a djeca su živa i zdrava svugdje na planetu Zemlji. Dakle, kojim god redoslijedom išle, nećete pogriješiti. Ne postoje univerzalna pravila, a nije ni potrebno da ih imamo. Treba samo pratiti sezonu povrća i voća i naučiti osnove o tome čemu služi koja skupina namirnica. Važno je da bude što raznovrsnije i da osigurate djetetu što bolje izvore hrane, dakle kad god možete da to bude ekološka ili hrana za koju znate porjeklo. To posebno vrijedi za meso, jaja, te voće, povrće i žitarice koje se inače puno tretiraju pesticidima u konvencionalnom uzgoju. S uvođenjem mesa i masnoća ne treba čekati kao da je to manje važno od povrća i voća. Djetetu trebaju kvalitetne masnoće i proteini u razdoblju 6-36 mjeseci više nego ikad kasnije u životu. To je neponovljivo vrijeme ubrzanog razvoja tijela i mozga. Isto tako, bez obzira na početak dohrane, mislim da bi dojenje trebalo produžiti do prve godine ako možete, makar i povremeno, jer to je za djetetova crijeva i imunitet nezamjenjivo.

@ignjatovamama
I mene, kao i većinu mama, zbunjuje što se saveti o uvođenu nemlečne ishrane razlikuju od pedijatra do pedijatra… Saslušam svakoga pa sama izvučem šta je logično da treba uraditi. Pridržavam se preporuka SZO, jer mi zaista nema logike da detetu od 3-4 meseca dam bilo šta osim mleka. Ignjata sam isključivo dojila do 6 i po meseci, i onda postepeno uvodila namirnice po tri dana, nije mi se žurilo. Nisam se toliko bojala reakcije na hranu koliko me je brinulo da ga ne muči stomak od previše novih namirnica. On je sve namirnice lepo prihvatio i nije bilo nikakvih problema sa probavom. Pratila sam neke smernice jer mislim da ipak nisu tek onako napravljene, jer ne “pada” svaka hrana isto na stomak, i nema potrebe rizikovati da dete muči stomak jer smo mu, npr. sa 7 meseci dali pasulj, a preporučuje se posle 12. meseca. Neće svakom detetu naškoditi ista namirnica, samo prosto nisam želela da rizikujem da naškodim svom detetu, jer za svaku dob ima dovoljno namirnica koje može da jede pa nema potrebe žuriti.

@bebina_papica
Danas na internetu postoje brojne tablice, smjernice i slično koje se bitno razlikuju jedne od druge pa zato su mame često zbunjene i ne znaju od kud krenuti. Ja sam uvijek za to da se daje sezonsko voće i povrće. Naravno da bebi koja je tek počela s dohranom u sred zime nećemo dati kiseli kupus ili grah. Treba pratiti bebu, njene reakcije i potrebe. Jedino što sam uvijek za to da treba biti pažljiv s visoko alergenim namirnicama posebno kod obitelji gdje je alergija već postojala, takva alergijska reakcija može biti nasljedna (tu govorim o glutenu ili orašastih plodova).

@aya_food_diary
Ja sam pratila smjernice jedne od tablica ishrane. Tablica mi je bila samo smjerinca i navela me da istražim svojstva namirnica jer sam se uvijek pitala zašto baš mrkva sa 7-8 mjeseci a ne sa 6 ili brokula sa 8 a ne sa 6. U suštini, tablica me je navela da proučim namirnice. Mamama čije su bebe na početku dohrane preporučujem da prouče svojstva namirnica i da osluškuju svoju bebu.

6. ‎Šta raditi kada dete neće da jede?

@vitavi_baby
Obično se otpor prema hranjenju javlja kod sve djece u nekoj fazi i razlikujem različite tipove odbijanja hrane. Jedno je kad dijete od početka djeluje nezainteresirano za hranu i ne pokazuje tek, a drugo je kad je dijete dobro počelo jesti, a onda odjednom više neće da jede ili odbija namirnice. Prvi tip se javlja individualno kod djece koja su možda nespremna za dohranu, vole sisanje i ne pokazuju baš da su gladni, te su nekako lijeni za hranjenje. S njima treba upornosti da ih se zainteresira za hranjenje, probati različite periode dana, različite teksure hrane i svakako različite pristupe hranjenju. Možda ne žele jesti hranu od mame koja ih doji, već od tate ili bake koji nemaju ciku. Ili žele više samostalnosti i pojeli bi hranu rukama, ali neće na žlicu. Probajte različite namirnice i budite kreativni, te tražite savjete ako ne ide.
Druga skupina su djeca koja su dobro jela, ali odjednom odbijaju jela, ne žele sjediti, ne žele otvarati usta i sl. To se obično javlja između 15-36 mjeseci i znači da dijete preuzima kontrolu u hranjenju. To je doba kada ih nagon tjera da budu svojeglavi u svemu i ako im naređujete, stvoriti ćete rat oko hrane. Pokušajte već do tog vremena postići da se dijete koliko-toliko samostalno služi priborom ili rukama i samostalno jede. Što mu prije to dopustite prije će naučiti. To je proces s puno nereda, ali je to ključni korak jer kada ima kontrolu u tome koliko i što stavlja usta umjesto da ga vi hranite, onda neće oko toga praviti probleme. Štrajk hranjenja može nastupiti i kada dijete doživi neku promjenu poput dolaska novog člana obitelji, odlaska u vrtić ili selidbe, pa obratite pažnju i na to. Nastavite nuditi jela i za koja kažu da neće, jer oni stalno mjenjaju mišljenja i u konačnici nije poanta da vi slušate njih i pravite stalno nova jela, nego da oni počnu jesti ono što cijela obitelj jede.

@ignjatovamama
Obzirom na to da sam, pre nego što sam se zaposlila u struci, dugi niz godina radila kao bejbisiterka u porodicama, sa različitim uzrastima dece, susretala sam se sa decom koja odbijaju hranu, koja traže hranu koju jedu roditelji… Stoga sam se lično uverila da je besmisleno insistirati na zdravoj ishrani deteta ako to i na sebi ne primenimo. Dete se ugleda na roditelje i nema baš smisla ubeđivati dete da je jede voće i povrće, a da roditelji jedu čips, piju cocacolu…
Kako bih ubedila decu da jedu pričala bih im uzbudljive priče dok ih hranim, kod mlađe dece to zaista ima efekta. Starijoj deci sam pravila dekoracije od hrane i često se pokazalo kao uspešno. Tako sam i došla na ideju da i svom detetu pravim vesele dekoracije od hrane, da se igramo i na taj način. Mada Ignjat toliko voli da jede da mu je dekoracija potpuno nebitna.
Ako ni veseli tanjirići ne urode plodom, prosto ostavim tanjir na stolu pa dete kad ogladni samo priđe tanjiru i pojede.

@bebina_papica
O ovoj temi bi zaista mogla pisati puno jer sam i sama mama jedne velike nejelice. S vremenom sam se i sama pomirila time a pritom i naučila da djeca zapravo imaju nepogrješivi sustav autoregulacije i jedu onoliko koliko je njima potrebno (naravno, tu govorimo o zdravoj djeci). Ne treba ih siliti jer to može izazvati kontra efekta te stvoriti odbojnost prema hrani. Ne treba se zamarati kolićinama, bitno je da djete jede raznoliko. Namirnice koju konstantno odbijaju, kod nas je to meso i riba, trebaju se redovito nalaziti na tanjuru jer djeca konstantno mijenjaju. A ono što je bitno za mame je da se naoružaju sa strpljenjem, jer bitno je da za stolom uvijek postoji smirenost, sreća i ljubav.

@aya_food_diary
Aya je i kao beba imala dobar apetit pa nismo baš imali previše faza nejela tj odbijanja hrane. Mamama koje imaju bebe koje odijaju hranu preporučila bih da ne odustaju u nuđenju zdravih obroka. Obrok ponudite malo drugačiji nego inače, napravite zanimljiv tanjir. Naoružajte se sa strpljenjem. I pokušajte da imate zajedničke obroke. To je nama najviše pomagalo jer se u društvu uvijek bolje jede.

7. Podeli sa nama jedan recept za bebe do godinu dana i jedan za mališane starije od godine.

@vitavi_baby

#recept za mlađe od 12 meseci

Prokuhati 5 minuta šaku rezanaca (ja sam koristila rezance od heljde, ali može i pšenični domaći) i pola naribane tikvice. Za umak izmiksati pola zrelog avokada + dvije žlice punomasnog svježeg sira + žlica blagog djevičanskog maslinovog ulja + malo origana.

#recept 12m+

Zagrijati pećnicu na 200C. Miksati 150g maslaca sobne temperature sa 175g melase (nerafinirani smeđi šećer iz šećerne trske) dok ne bude kremasto. Dodati 1 jaje i 225g ohlađenog pirea od tikve kuhane na pari ili pečene. Dodati 200g ekološkog pšeničnog brašna, 1/4 žličice soli, 1 vrećicu praška za pecivo, 1 žličicu cimeta, pola žličice muškatnog oraščića. Ne previše miksati te na kraju umiješati kuhačom 50g grožđica. Izliti u kalupe za muffine (oko 14 komada) i peći 15 minuta.

@ignjatovamama

#recept za mlađe od 12 meseci

Muskatna tikva sa kokicama amarantha: tikvu skuvati ili ispeći, pa izgnječiti. Dodati kokice amarantha.
Kombinacija za bebe od početka nemlečne ishrane, sa 6 meseci.

#recept 12m+

Juneće meso isečeno na kockice dinstati sa crnim lukom, crvenim lukom i prazilukom. Pred kraj dodati beli luk. Naliti mešavinom vode i kuvanog paradajza i ostaviti na tihoj vatri da se kuva. Začiniti po želji. Ja sam stavila so, biber i svežu nanu.
Proso potopiti da odstoji preko noći. Isprati ga i kuvati sa vodom u razmeri 1:3.

@bebina_papica

#recept za mlađe od 12 meseci

Puding od prosa s bundevom i jabukom
Proso namočiti preko noći, oprati i kuhati u vodu oko 20 min.
Jabuke dobro oprati i posložiti u posudu za pečenje. Bundevu očistiti od sjemenki, oprati i izrezati na malo deblje kriške i staviti u posudu. Naliti vode da ne zagori prilikom pečenja. Peći na 180 stupnjeva oko 1h.
Ako vam u toku pečenja voda iz posude ispari slobodno dodajte još.
Nakon pečenja maknuti koricu od bundeve, od jabuke izvaditi unutrašnjost te zajedno s prosom izmiksati do glatke strukture. Dodati na vrhu noža cejlonskog cimeta.

#recept 12m+

Chia čokoladni puding

1/2 zrele banane
130 gr grčkog jogurta
120 ml zobenog mlijeka
1 žličica sirovog kakaa u prahu
1 žličica meda
2 žlice chia sjemenki
3 kockice rastopjene po mogućnosti domaće čokolade
Staviti chia sjemenke u zdjelu te namočiti sa zobenim mlijekom, dodajte ostale sastojke i ostavite da odstoji. Povremeno promiješati (mora odstajati najmanje 30min kako bi se dobila gusta smjesa).
Po želji možete dodati i bilo koje drugo voće.

@aya_food_diary

#recept za mlađe od 12 meseci

Kašica od početka dohrane

-2 suhe šljive
-1 kruška
-1/2 jabuke
U toplu vodu stavite šljive dok ne omekšaju. Voće operite i isjecite na kockice. U malo vode skuhajte jabuku .Tri -četiri minuta je sasvim dovoljno. U blender ubacite šljive, kuhanu jabuku, svježu krušku i malo vode od kuhanja izblendajte i poslužite bebi,

Napomena: Uvijek birajte suho voće koje je prirodno sušeno tj nije sumporno.
Voće možete kuhati ili koristi svježe.

#recept 12m+

Palačinci sa borovnicama

3 jaja
3/4 šolje brašna
2kk praška za pecivo
2 sk meda
3sk mlijeka
1 šolja pavlake/milerama

U posudu pomješajte žumanca, mlijeko, mileram, med i prašak za pecivo. U odvojenu posudu sjedinite brašno i borovnice. Bjelanca umutite u čvsti snijeg. Dodajte brašno i borovnice u smjesu sa mokrim sastojcima. U istu smjesu dodajte kašiku po kašiku snijega od bjelanaca i lagano mješajte. Na malo kokosovog ulja pržite palačinke oko 1 minut sa svake strane ili dok ne dobiju lijepu smjeđu boju.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *